Veznici u srpskom jeziku

Veznici su nepromjenjive vrste riječi koje služe da povežu riječi u rečenici i sintagme.
Imamo:

• Naporedne veznike koje  spajaju naporedne riječi ili sintagme:

           i, pa, ili, ali, nego, već

• Sastavni zavisni veznici spajaju zavisne rečenice:

          jer, iako, premda, mada.

Imamo još da podjelimo veznike na :

• sastavne:

           i, a, pa, ni,niti

• rastavni

           i, ili

• suprotne

ali, no, nego, već 

Prilozi u srpskom jeziku.

Prilozi su nepromjenjive vrste riječi. Oni bliže odredjuju glagolsku radnju.
Imamo:

• Priloge za vrijeme: kada, nikada, zauvijek uvijek, nekada, danju,noću
• Prilozi za mjesto:  ovdje, ondje, svuda, nekuda, tuda, gdje
• Prilozi za način: kako, nekako, svakako, ma kako, bilo kako
• Prilozi uzrok : zašto, zato
• Prilozi za količinu: ovoliko, toliko, ma koliko, koliko

U navedenim rečenicama odredite vrste riječi:

Maša je lijepo pospremila sobu.
Dušan je odlično igrao fudbal.
Sunce izlazi danju.
Čekao ju je noćima. 

Prijedlozi u srpskom jeziku

Prijedlozi su nepromjenjive vrste riječi koje označavaju odnose izmedju pojmova u rečenici.
Imamo više vrsta prijedloga:

• Mesni koji označavaju mjesto:  pored, uz, osim, do, na, pod, kod, kraj, izmedju.
• Vremenski koji označavaju vrijeme: na uoči, o, u, s
• Uzročni koji označavaju uzrok: iz, zbog, usled, od
• Predlozi za poredjenje: gori od, bolji od, kraći od 
• Prijedlozi koji označavaju odnose u društvu: sa

Označi vrste prijedloga u sledećim rečenicama a i ostalwe vrste riječi:
Maja se tresla od smijeha.
Uoči praznika Dušan je pozvao sve da se igraju.
Saša je krenuo sa Dušanom toga jutra u kino.
Saša je rekao, na utakmici, da je on bolji od Dušana.
Maja je zbog toga što je jela jagode pored puta zakasnila u školu.
Na času su bili svi osim Maje. 

Brojevi u srpskom jeziku

Brojevi su vrste riječi koje su ne samostalne. Oni stoje uz imenicu u rečenici i pobliže odredjuju pojam koji ta imenica odredjuje. Imamo tri vrste brojeva.

• Osnovni brojevi koji označavaju koliko ima pojmova koje imenica odredjuje. 

Brojevi jedan, dva, tri, četiri imaju svoju deklinaciju, mada se mogu čuti i oblici u kojem broj stoji u nominativu.
Šetala je sa dva sina.
Vidjela je tri čovjeka.
Brojevi od pet pa nadalje nemaju svoju deklinaciju

• Redni brojevi označavaju red pojma koje označavaju imenice. 

Prvi sprat, druga vrata, sedmi djak

• Zbirni brojevi označavaju zbir pojmova koje imenice označavaju

Zbirne imenice se najčešće odnose na mlada bića.

Četvoro janjadi, troje djece,  

Odrediti padeže u rečenici:
Vidjela je troje janjadi.
Sanja se popela na prvi sprat.

Zamjenice u srpskom jeziku

Zamjenice su su promjenjive vrste riječi. One se odnose na pojam.
Imamo:

•  imeničke,
• pridjevske zamjenice                               

Imeničke zamjenice zamjenjuju imenice u rečenici.

Imamo:

Lične zamjenice: ja, ti, on, ona, ono, mi, vi oni, one

Upitne zamjenice: ko, šta

Odrične zamjenice: niko, ništa 

Neodredjene zamjenice: neko, nešto

Opšte zamjenice: svako, svašta, ko god, šta god, ma ko, ma šta
Povratna zamjenica: sebe ili se

 Pridjevske zamjenice su zavisne i one pobliže odredjuju imenicu uz koju stoje.
Imamo:
Prisvojne zamjenice: moj, tvoj, njegov, njen, naš, vaš, njihov svoj.
Pokazne zamjenice: onaj, ovaj, taj, onakav, ovakav, takav, onoliki, ovoliki, toliki
Neodredjene zamjenice: neki, nekakav, nečiji, nekoliki
Upitno - odnosne zamjenice: koji, čiji, kakav, koliki 
Odrične zamjenice: nikoji, nikakav, ničiji, nikolik
Opšte zamjenice: svaki, svačiji, svakakav, ikoji ičiji, koji god, čiji god, kakav god, ma koji, ma čiji.

On je šetao ulicom svako veče.
Oni čovjek je gledao čovjeka koji je šetao.
Ja imam moju olovku.
Ja imam svoju olovku.

Prezentska i infinitivna osnova

Kako bi smo označili vrijeme imamo glagole u prezentu, u aoristu i imamo infinitivni oblik glagola.
Tako od glagola možemo praviti prezentsku osnovu tako što glagol stavimo u prezent i odbijemo nastavak od glagola.
Infinitivnu osnovu dobijemo kada je glagol u svom uobičajnom obliku infinitivu ili u aoristu i odbijemo nastavak za ifinitiv ili aorist.
Rad- im - Glagol u prezentu, odvijemo nastavak - im za prvo lice jednine i dobijemo prezentsku osnovu
Rad- ih - Glagol raditi u aoristu odbijemo nastavak za aorist i dobijemo infinitivnu osnovu.
Čita- ti - Glagol u infinitivu odbijemo nastavak za infinitiv i dobijemo infinitivnu osnovu

Glagoli u srpskom jeziku

Glagoli u srpskom jeziku su riječi koje označavaju radnju stanje i zbivanje.Glagoli u srpskom jeziku su promjenjiva vrsta riječi. Glagoli kao i imenice imaju
 svoj rod: muški , ženski i srednji.
lice i jedninu  množinu.
Glagoli pored toga imaju još:
 glagolski vid
glagolski rod

Glagoli po glagolskom vidu:
Nesvršeni ili imperativni glagol. Ovaj vid označava radnju koja može da bude nesvršena.
Oni mogu biti trajni:
voziti, čitati, pisati,
učestali:
prebrodavati, preplivavati, lupkati.
Svršeni ili perfektni glagoli. Označavaju radnju koja je svršena
Oni mogu biti početno svršeni glagoli koji označavaju radnju koja može da počne i ubrzo zatim biva svršena: zapjevati, zasvirati.
Trenutno svršeni glagoli označavaju radnju koja može biti trenutna i svršena
 udariti klimnuti, ubosti.
Završno svršeni glagoli:
priskočiti, doskočiti, privući.
I neodredjeni svršeni koji označavaju radnju koja označava radnju koja je svršena i neodredjena.
poigrati, posvirati.
  I dvo vidski glagoli koji odredjuju radnju koja samo u odredjenom kontekstu može se odrediti da li je svršena ili nesvršena: ručati, telefonirati.

Glagolski rod označava da li radnja može da predje na objekat u rečenici ili ne.
Imamo po glagolskom rodu glagole
Prelazni ili tranzitivni glagoli koji označavaju radnju koja se dešava na objektu.
čitati, pisati, graditi
Neprelazni glagoli označavaju radnju koja se ne dešava na objektu:
spavati, roniti, plivati
Pravi povratni ili refleksni glagoli koji označavaju radnju koja je povratna. I glagoli koji uvijek idu uz zamjenicu sebe ili se:
češljati se, umivati se, obuvati se
Uzajamno povratni glagoli koji označavaju radnju vršenu od strane subjekata u rečenici jedan na drugim:
 potući se, biti se
Nepravi povratni glagoli:
bojati se, stišavati se