Zamjenice u srpskom jeziku

Zamjenice su su promjenjive vrste riječi. One se odnose na pojam.
Imamo:

•  imeničke,
• pridjevske zamjenice                               

Imeničke zamjenice zamjenjuju imenice u rečenici.

Imamo:

Lične zamjenice: ja, ti, on, ona, ono, mi, vi oni, one

Upitne zamjenice: ko, šta

Odrične zamjenice: niko, ništa 

Neodredjene zamjenice: neko, nešto

Opšte zamjenice: svako, svašta, ko god, šta god, ma ko, ma šta
Povratna zamjenica: sebe ili se

 Pridjevske zamjenice su zavisne i one pobliže odredjuju imenicu uz koju stoje.
Imamo:
Prisvojne zamjenice: moj, tvoj, njegov, njen, naš, vaš, njihov svoj.
Pokazne zamjenice: onaj, ovaj, taj, onakav, ovakav, takav, onoliki, ovoliki, toliki
Neodredjene zamjenice: neki, nekakav, nečiji, nekoliki
Upitno - odnosne zamjenice: koji, čiji, kakav, koliki 
Odrične zamjenice: nikoji, nikakav, ničiji, nikolik
Opšte zamjenice: svaki, svačiji, svakakav, ikoji ičiji, koji god, čiji god, kakav god, ma koji, ma čiji.

On je šetao ulicom svako veče.
Oni čovjek je gledao čovjeka koji je šetao.
Ja imam moju olovku.
Ja imam svoju olovku.

Prezentska i infinitivna osnova

Kako bi smo označili vrijeme imamo glagole u prezentu, u aoristu i imamo infinitivni oblik glagola.
Tako od glagola možemo praviti prezentsku osnovu tako što glagol stavimo u prezent i odbijemo nastavak od glagola.
Infinitivnu osnovu dobijemo kada je glagol u svom uobičajnom obliku infinitivu ili u aoristu i odbijemo nastavak za ifinitiv ili aorist.
Rad- im - Glagol u prezentu, odvijemo nastavak - im za prvo lice jednine i dobijemo prezentsku osnovu
Rad- ih - Glagol raditi u aoristu odbijemo nastavak za aorist i dobijemo infinitivnu osnovu.
Čita- ti - Glagol u infinitivu odbijemo nastavak za infinitiv i dobijemo infinitivnu osnovu

Glagoli u srpskom jeziku

Glagoli u srpskom jeziku su riječi koje označavaju radnju stanje i zbivanje.Glagoli u srpskom jeziku su promjenjiva vrsta riječi. Glagoli kao i imenice imaju
 svoj rod: muški , ženski i srednji.
lice i jedninu  množinu.
Glagoli pored toga imaju još:
 glagolski vid
glagolski rod

Glagoli po glagolskom vidu:
Nesvršeni ili imperativni glagol. Ovaj vid označava radnju koja može da bude nesvršena.
Oni mogu biti trajni:
voziti, čitati, pisati,
učestali:
prebrodavati, preplivavati, lupkati.
Svršeni ili perfektni glagoli. Označavaju radnju koja je svršena
Oni mogu biti početno svršeni glagoli koji označavaju radnju koja može da počne i ubrzo zatim biva svršena: zapjevati, zasvirati.
Trenutno svršeni glagoli označavaju radnju koja može biti trenutna i svršena
 udariti klimnuti, ubosti.
Završno svršeni glagoli:
priskočiti, doskočiti, privući.
I neodredjeni svršeni koji označavaju radnju koja označava radnju koja je svršena i neodredjena.
poigrati, posvirati.
  I dvo vidski glagoli koji odredjuju radnju koja samo u odredjenom kontekstu može se odrediti da li je svršena ili nesvršena: ručati, telefonirati.

Glagolski rod označava da li radnja može da predje na objekat u rečenici ili ne.
Imamo po glagolskom rodu glagole
Prelazni ili tranzitivni glagoli koji označavaju radnju koja se dešava na objektu.
čitati, pisati, graditi
Neprelazni glagoli označavaju radnju koja se ne dešava na objektu:
spavati, roniti, plivati
Pravi povratni ili refleksni glagoli koji označavaju radnju koja je povratna. I glagoli koji uvijek idu uz zamjenicu sebe ili se:
češljati se, umivati se, obuvati se
Uzajamno povratni glagoli koji označavaju radnju vršenu od strane subjekata u rečenici jedan na drugim:
 potući se, biti se
Nepravi povratni glagoli:
bojati se, stišavati se