Glagoli u srpskom jeziku

Glagoli u srpskom jeziku su riječi koje označavaju radnju stanje i zbivanje.Glagoli u srpskom jeziku su promjenjiva vrsta riječi. Glagoli kao i imenice imaju
 svoj rod: muški , ženski i srednji.
lice i jedninu  množinu.
Glagoli pored toga imaju još:
 glagolski vid
glagolski rod

Glagoli po glagolskom vidu:
Nesvršeni ili imperativni glagol. Ovaj vid označava radnju koja može da bude nesvršena.
Oni mogu biti trajni:
voziti, čitati, pisati,
učestali:
prebrodavati, preplivavati, lupkati.
Svršeni ili perfektni glagoli. Označavaju radnju koja je svršena
Oni mogu biti početno svršeni glagoli koji označavaju radnju koja može da počne i ubrzo zatim biva svršena: zapjevati, zasvirati.
Trenutno svršeni glagoli označavaju radnju koja može biti trenutna i svršena
 udariti klimnuti, ubosti.
Završno svršeni glagoli:
priskočiti, doskočiti, privući.
I neodredjeni svršeni koji označavaju radnju koja označava radnju koja je svršena i neodredjena.
poigrati, posvirati.
  I dvo vidski glagoli koji odredjuju radnju koja samo u odredjenom kontekstu može se odrediti da li je svršena ili nesvršena: ručati, telefonirati.

Glagolski rod označava da li radnja može da predje na objekat u rečenici ili ne.
Imamo po glagolskom rodu glagole
Prelazni ili tranzitivni glagoli koji označavaju radnju koja se dešava na objektu.
čitati, pisati, graditi
Neprelazni glagoli označavaju radnju koja se ne dešava na objektu:
spavati, roniti, plivati
Pravi povratni ili refleksni glagoli koji označavaju radnju koja je povratna. I glagoli koji uvijek idu uz zamjenicu sebe ili se:
češljati se, umivati se, obuvati se
Uzajamno povratni glagoli koji označavaju radnju vršenu od strane subjekata u rečenici jedan na drugim:
 potući se, biti se
Nepravi povratni glagoli:
bojati se, stišavati se